2013 Indeks ekonomske slobode za Bosnu i Hercegovinu - Heritage Foundation/WSJ - Adriatic institut

Submitted by yadranko on sri, 02/06/2013 - 15:00

Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku, predstavlja rezultate i rekomendacije indeksa ekonomskih sloboda za Bosnu i Hercegovinu za 2013 godinu, kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation. 

(video na dnu transkripta)

transkript:
Prema Indexu ekonomske slobode za 2013. godinu kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation, Bosna i Hercegovina se nalazi na 103. mjestu od ukupno 177 zemalja na svijetu i na 38. mjestu od ukupno 43 zemlje u europskoj regiji.

Ekonomska sloboda je osnovno pravo svakog ljudskog bića da kontrolira svoj vlastiti rad i vlasništvo. U društvu koje je ekonomski slobodno pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i ulagati na način na koji njima odgovara i ta sloboda je zaštićena od strane države i nije ograničena od strane države.

Ekonomska sloboda je važna jer se viša ekonomska sloboda povezuje s višim društvenim i ekonomskim vrijednostima, poput većeg dohotka po glavi stanovnika, višim stopama ekonomskog rasta, većem nivou ljudskog razvoja, razvijenom demokracijom, ukidanjem siromaštva i zaštite okoliša.

Bosna i Hercegovina se nalazi u kategoriji “uglavnom neslobodnih ekonomija” svijeta.

Od ukupno deset ocjenjenih kategorija, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje represivna u tri kategorije ekonomske slobode:

1.) VLASNIČKA PRAVA,

2.) SLOBODA OD KORUPCIJE I

3.) DRŽAVNA POTROŠNJA

Index za 2013. za Bosnu i Hercegovinu između ostalog kaže:

  • Veliki broj tvrtki ostaje pod državnom kontrolom a privatizacija je stvarno zastala.

  • Zaštita vlasničkih prava je slaba, korupcija je široko rasprostranjena.

  • Vladavina prava je nepouzdana, a lokalni sudovi su podložni političkom uplitanju i nemaju resurse kako bi gonili kompleksni organizirani kriminal učinkovito.

  • Birokracija i skupe procedure registracije odraz su povijesti centralnog planiranja.

  • Visoka javna potrošnja je ogroman teret za ekonomiju.

  • Registri vlasništva su velikim dijelom nepouzdani, ostavljajući transfere otvorenim za sporove.

  • Nastojanja da se ažuriraju zakoni o vlasništvu nekretnina i razviju novi registri su zastali.

  • Pravni sustav ne pokriva adekvatno komercijalne aktivnosti.

  • Ugovori su gotovo neprovedivi, a primjena zakona koji štite intelektualna vlasnička prava su neadekvatni.

  • Državni rashodi iznose oko polovice ukupnog domaćeg proizvoda, što rezultira u kroničnim proračunskim deficitima i rastućem javnom dugu.

  • Otežavajuća birokracija i nedostatak transparentnosti često čine stvaranje i djelovanje privatnih poduzeća skupim i teškim.

  • Tržište rada nije učinkovito, a stopa nezaposlenosti, posebno među mladim ljudima, je jedna od najviših u regiji.

  • Mnoštvo državnih i gradskih administracija čini birokratski sustav netransparentnim koji čini ulaganja manje privlačnima.

  • Financijski sektor je nerazvijen.

  • Nedostatak provođenja ugovora i nesigurno regulatorno okruženje ograničavaju raspoloživost kredita.

Prvi korak u ostvarivanju ekonomskog napretka i boljitka građana Bosne i Hercegovine je uspostava nezavisnog pravosuđa, vladavine prava, zaštite vlasničkih prava i provođenje uspješne borbe protiv političke korupcije. To su temelji za ulazak kvalitetnog stranog kapitala, poticanje poduzetničke aktivnosti građana BIH i povećanje broja radnih mjesta. BIH si više ne može dozvoliti stopu nezaposlenosti od 43%. Zemlja već ima relativno visoki nivo slobode ulaganja, monetarne i fiskalne slobode ali kako bi kapitalizirala na ovim dobrim ocjenama, BiH mora drastično smanjiti državnu potrošnju, izvući državu iz ekonomije te se primarno mora usredotočiti na uspostavu navedenih temelja tržišne ekonomije - uspostavu nezavisnog pravosuđa, vladavine prava i zaštitite vlasničkih prava.

Hvala Vam na pažnji!

Posjetite nas na web stranici: www.adriaticinstitute.org

na našoj FB stranici: www.facebook.com/adriaticinstitute.croatia

i na našem blogu Adriatic Institute Libertas

Hvala Vam!

Nataša Srdoč,
Predsjednica,
Adriatic institut za javnu politiku

Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku, predstavlja rezultate i rekomendacije indeksa ekonomskih sloboda za Bosnu i Hercegovinu za 2013 godinu, kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation. 

(video na dnu transkripta)

transkript:
Prema Indexu ekonomske slobode za 2013. godinu kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation, Bosna i Hercegovina se nalazi na 103. mjestu od ukupno 177 zemalja na svijetu i na 38. mjestu od ukupno 43 zemlje u europskoj regiji.

Ekonomska sloboda je osnovno pravo svakog ljudskog bića da kontrolira svoj vlastiti rad i vlasništvo. U društvu koje je ekonomski slobodno pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i ulagati na način na koji njima odgovara i ta sloboda je zaštićena od strane države i nije ograničena od strane države.

Ekonomska sloboda je važna jer se viša ekonomska sloboda povezuje s višim društvenim i ekonomskim vrijednostima, poput većeg dohotka po glavi stanovnika, višim stopama ekonomskog rasta, većem nivou ljudskog razvoja, razvijenom demokracijom, ukidanjem siromaštva i zaštite okoliša.

Bosna i Hercegovina se nalazi u kategoriji “uglavnom neslobodnih ekonomija” svijeta.

Od ukupno deset ocjenjenih kategorija, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje represivna u tri kategorije ekonomske slobode:

1.) VLASNIČKA PRAVA,

2.) SLOBODA OD KORUPCIJE I

3.) DRŽAVNA POTROŠNJA

Index za 2013. za Bosnu i Hercegovinu između ostalog kaže:

  • Veliki broj tvrtki ostaje pod državnom kontrolom a privatizacija je stvarno zastala.

  • Zaštita vlasničkih prava je slaba, korupcija je široko rasprostranjena.

  • Vladavina prava je nepouzdana, a lokalni sudovi su podložni političkom uplitanju i nemaju resurse kako bi gonili kompleksni organizirani kriminal učinkovito.

  • Birokracija i skupe procedure registracije odraz su povijesti centralnog planiranja.

  • Visoka javna potrošnja je ogroman teret za ekonomiju.

  • Registri vlasništva su velikim dijelom nepouzdani, ostavljajući transfere otvorenim za sporove.

  • Nastojanja da se ažuriraju zakoni o vlasništvu nekretnina i razviju novi registri su zastali.

  • Pravni sustav ne pokriva adekvatno komercijalne aktivnosti.

  • Ugovori su gotovo neprovedivi, a primjena zakona koji štite intelektualna vlasnička prava su neadekvatni.

  • Državni rashodi iznose oko polovice ukupnog domaćeg proizvoda, što rezultira u kroničnim proračunskim deficitima i rastućem javnom dugu.

  • Otežavajuća birokracija i nedostatak transparentnosti često čine stvaranje i djelovanje privatnih poduzeća skupim i teškim.

  • Tržište rada nije učinkovito, a stopa nezaposlenosti, posebno među mladim ljudima, je jedna od najviših u regiji.

  • Mnoštvo državnih i gradskih administracija čini birokratski sustav netransparentnim koji čini ulaganja manje privlačnima.

  • Financijski sektor je nerazvijen.

  • Nedostatak provođenja ugovora i nesigurno regulatorno okruženje ograničavaju raspoloživost kredita.

Prvi korak u ostvarivanju ekonomskog napretka i boljitka građana Bosne i Hercegovine je uspostava nezavisnog pravosuđa, vladavine prava, zaštite vlasničkih prava i provođenje uspješne borbe protiv političke korupcije. To su temelji za ulazak kvalitetnog stranog kapitala, poticanje poduzetničke aktivnosti građana BIH i povećanje broja radnih mjesta. BIH si više ne može dozvoliti stopu nezaposlenosti od 43%. Zemlja već ima relativno visoki nivo slobode ulaganja, monetarne i fiskalne slobode ali kako bi kapitalizirala na ovim dobrim ocjenama, BiH mora drastično smanjiti državnu potrošnju, izvući državu iz ekonomije te se primarno mora usredotočiti na uspostavu navedenih temelja tržišne ekonomije - uspostavu nezavisnog pravosuđa, vladavine prava i zaštitite vlasničkih prava.

Hvala Vam na pažnji!

Posjetite nas na web stranici: www.adriaticinstitute.org

na našoj FB stranici: www.facebook.com/adriaticinstitute.croatia

i na našem blogu Adriatic Institute Libertas

Hvala Vam!

Nataša Srdoč,
Predsjednica,
Adriatic institut za javnu politiku