Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku govori o ocjenama 2015 Indeksa ekonomske slobode za Bosnu i Hercegovinu. Godišnji Indeks ekonomske slobode objavljuje Heritage Foundation u partnerstvu s Wall Street Journal-om. Izvor: Adriatic Institute YouTube kanal.
Ocjena ekonomske slobode u Bosni i Hercegovini je 59 boda (od ukupno mogućih 100) što je svrstava među uglavno neslobodne ekonomije svijeta. Na svjetskoj listi, Bosna i Hercegovina je na 97.-om mjestu od ukupno 178 ocijenjenih zemalja i na 38.-om mjestu, od ukupno 43 ocijenjene zemlje u regiji Europe. Iako se ocjena ekonomske slobode poboljšala za 0.6 boda u odnosu na prošlu godinu, Bosna i Hercegovina nastavlja zaostajati za drugim ekonomijama u regiji i njezina ukupna ocjena ostaje ispod regionalnog prosjeka.
Ekonomska sloboda je osnovno pravo svakog ljudskog bića da kontrolira svoj vlastiti rad i vlasništvo. U društvu koje je ekonomski slobodno pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i ulagati na način na koji oni žele i uz nepristranu primjenu zakona, s ekonomskim slobodama istovremeno zaštićenim i poštovanim od strane države.
Viša ekonomska sloboda povezuje se s višim društvenim i ekonomskim vrijednostima, poput većeg dohotka po glavi stanovnika, viših stopa ekonomskog rasta, boljeg životnog standarda, kvalitetnijeg zdravstva, obrazovanja, razvijene demokracije, ukidanja siromaštva i bolje zaštite okoliša.
Bosna i Hercegovina je ocijenjena u kategoriji slobodnih ekonomija u području - fiskalne slobode, monetarne slobode i slobode trgovine.
U tri kategorije Bosna i Hercegovina ocijenjena je represivnom ekonomijom: vlasnička prava, sloboda od kurupcije i državna potrošnja. S državnom potrošnjom od 49.2% domaćeg proizvoda, Bosna i Hercegovina je na vrlo lošem 164.-om mjestu od 178 ekonomija svijeta. U slobodi poslovanja je na 140.-om mjestu, a u vlasničkim pravima na 138.-om mjestu.
Zemlje koje ostvaruju višu razinu ekonomske slobode u pravilu osvaruju viši ekonomski rast odnosno veći BDP po stanovniku.
U Indeksu ekonomske slobode, već godinama su posebno zabrinjavajuće ocjene Bosne i Hercegovine u vladavini prava koje obuhvaća zaštitu vlasničkih prava i slobodu od korupcije koje se nisu pomakli od represivne ocjene.
Uz postojeće stanje, nemoguće je privući strane ulagače koji u Bosni i Hercegovini nemaju pravnu sigurnost. Bez ulaganja nema novih radnih mjesta. Uz nemogućnost privlačenja novog kapitala i bijega domaćeg kapitala, nema novih radnih mjesta, nema ekonomskog rasta, nema novih poreza, a uz rastrošnu državu, građani postaju sve siromašniji. Mladi zaposlenje traže izvan zemlje, što urušava mirovinski sustav.
Za povećanje životnog standarda građana neophodno je uspostaviti zaštitu vlasničkih prava, nezavisno pravosuđe i iskorijeniti korupciju.
Svih 10 kategorija ekonomske slobode je u domeni državne politike i zakonodavnim okvirom i javnom politikom mogu se postaviti temelji za povećanje ekonomske slobode građana:
1. Uspostaviti nezavisno pravosuđe i vladavinu prava.
2. Iskorijeniti korupciju.
3. Smanjiti porezni teret građanima.
4. Smanjiti državnu potrošnju.
5. Omogućiti nesmetanu registraciju, poslovanje i zatvaranje poduzeća.
6. Omogućiti zaposlenicima i poslodavcima slobodu ugovaranja uvjeta rada.
7. Održavanje stabilnosti cijena kroz nisku inflaciju i prepustiti tržištu formiranje cijena.
8. Eliminirati carinska davanja i necarinske barijere.
9. Omogućiti ulaganja u sve sektore domaćim i stranim ulagačima bez prepreka.
10. Omogućiti veću konkurentnost financijskog sektora i potaći razvoj tržišta kapitala.
Pretpostavka za provođenje svake od navedenih mjera je vladavina prava. U svakoj od ovih mjera isti zakoni vrijede za sve građane i niti jedan pojedinac nije iznad zakona. Pogodovati se ne može niti jednom pojedincu odnosno vlasniku ili vlasnicima tvrtki. Pokušaj korupcije se mora strogo kažnjavati. Bosna i Hercegovina treba stvoriti uvjete:
Priliku za svakoga, favoritizam za nikoga!